Ideje se ne rađaju u vakumu.One se dele sa drugima i razvijaju dalje.Neko ih pozajmljuje,a neko ih krade.Nismo mi dizajneri sebični, nego principijalni u svetu kreativnosti.
A osnovno sredstvo proizvodnje je malo,sivo i teži oko 1.3 kg.To je ljudski mozak.
Sve se čini tako jednostavnim, ideja papir olovka i rešenje je tu.A šta kada ste sigurni da vaša ideja vredi i želite da je zaštitite.Svi smo svesni industijalizacije koja jede manje zemlje, kao što je Srbija.Okrenite se oko sebe i pronađite koliko proizvoda imate u svojem okruženju, na kojem piše Made in China.Svi mi smo svesni standarda ljudi koji žive u Sbiji, da je što jeftiniji proizvod postao najbolji brend.Zato definitivno moramo sačuvati naše tržište radeći na kvalitetu ideja i samih proizvoda.
Kako bi se u tom prostoru dobro snašli najbolje je svoje ideje sačuvati, a kako drugačije nego služeći se pravnim regulativama.Možda skepticizam i dalje živi da je sve nemoguće u Srbiji ali pozitivizam je onaj koji donosi inovaciju.Tako da je ovo samo znak na sred puta,kako da se zaštiti industrijski dizajn.Sve ovo da bi se lakše objasnilo zašto uopšte i raditi tako nešto, najbolje je objasniti samo značenje dizajna za početak.
Čist utilitarizam i kvalitet nekog proizvoda nije dovoljan, pa zato svi jure za estetikom kvaliteta.Jedan kvalitet je plod našeg intelektualnog stvaranja i kao takav poseduje zaštitu.Proizvodi mogu biti trodimenzionalni,imati reljef,zatim dvodimenzionalni kao neka vrsta uzoraka,crteži i boje.
Sfere u kojima industrijski dizajn vlada su predmeti za kuću,automobili,medicinski aparati,delovi u proizvodnji,luksuzni proizvodi,satovi,obuća…Primena se može ogledati i u uređenju prostora,stambenog i poslovnog ,kao i arhitektonska rešenja.
Kod industrijskog dizajna štiti se izgled celog ili dela proizvoda a samim tim i njegove specifične kombinacije,linija,boja,matrijala,ornamenata.Bilo koji deo nekog proizvoda čak i onaj koji se kasnije može uklopiti u komleksniji proizvod ili veću grupu proizvoda,abalaža i grafika ima pravo da bude zaštićen.Nov proizvod će se smatrati autentičnim ako pre podnošenja prijave nije bio dostupan javnosti( 6 meseci ).
Kada industrijski dizajn ne može biti zaštićen?
Industrijskim dizajnom ne može se zaštititi celi ili deo proizvoda:
-kada je njegov izgled ili upotreba suprotna zakonu ili moralu;
- koji sadrži državni ili drugi javni grb, zastavu ili amblem, naziv ili skraćenicu naziva neke zemlje ili međunarodne organizacije, ili koji ih oponaša osim uz odobrenje nadležnog organa te zemlje ili organizacije;
- koji je uslovljen isključivo tehničkim ili funkcionalnim razlozima.
Kao autor se vodi lice koje podnosi prijavu Autorskoj agenciji ,osim ako u prijavi nije drugačije navedeno,ili odlukom suda nije određeno drugo lice kao autor.Ako je proizvod,nastao zajedničkim radom više lica ,pravo na industrijski dizajn pripada svim autorima.Fizičko ili pravno lice koje nije autor,a može da ima pravo na zaštitu industrijskog dizajna,steče ga na osnovu nasleđivanja ili pravnog posla.
Svrha svega jeste da onaj ko ima svoj dizajn zaštićen može i ima pravo da spreči svako lice koje nema njegovu saglasnost da izrađuje ili prodaje,uvozi proizvode koji imaju izgled ili su ugrađeni u proizvod koji nije originalan već kopija.Važno je da se sam dizajn zaštiti kao i ulaganja u razvoj i prozvodnju.
Pored svega važan je utisak.Ni jedan proizvod ne sme ostaviti isti utisak, a neophodno je da ostavri javni interes i da poštuje moralna načela.Pravo se ostaruje registracijom u JAA – Autorska agencija za Srbiju.Ova agencija je zaslužena za zaštitu potpune intelektualne svojine.
A intelektualnu svojinu čine ,prava industrijske svojine (patenti za pronalske, korisni modeli, industrijski dizajn, žigovi, itd.) koja se odnose na realizovane kreacije uma u korisnom proizvodu, stavljanje komercijalnog simbola na korisni proizvod, ili sredstvo izražavanja;
– autorska i srodna prava koje se odnose na originalne umetničke ili korisne kreacija uma realizovane na materijalizovani medijum izražavanja.

Evo kako oni opisuju njihov zadatak zaštite.
Dopunski oblici zaštite – predvidjeni su na osnovu zakona protiv nelojalne konkurencije, posebno odredbi koje se odnose na zaštitu neotkrivene informacije putem poslovne tajne, zaštitu protiv uzimanja neopravdane prednosti (npr. imitacija robe), ili prouzrokovanja zabune (npr. putem tzv. passing off-a), na tržištu u toku konkurencije.Određeni komplementarni oblici zaštite crpe se u principima i institucijama pravnog sistema, posebno privrednog ili gradjanskog (obligacionog) prava, radnog prava (vezano za kreacije zaposlenih, zaštitu poslovne tajne, upravnog i krivičnog prava koje se odnosi na krivotvorenje i piratstvo, itd.Svaka zemlja na osnovu svog zakonodavnog suvereniteta i teritorijalnog principa ima svoje zakone o intelektualnoj svojini i svoj nacionalni sistem organizacija koje funkcionišu u oblasti zaštite intelektualne svojine.Prava industrijske svojine ostvaruju se u formalnom, upravnom postupku koji se vodi pred nadležnim organom uprave Republike Srbije.Postupci podnošenja prijave za neko od prava industrijske svojine, imaju vremenski prioritet (nacionalne i međunarodne prijave), i utvrđeni su posebnim lex specialis zakonima i podzakonskim aktima Srbije.Agencija pruža specijalizovane usluge nosiocima prava u postupcima ostvarivanja prava intelektualne svojine pred nadležnim organom uprave.
Da biste detaljnije shvatili sva vaša prava tokom zaštite industrijskih proizvoda pogledajte
Zakon o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna
(www.autorskaagencija.com/REPOSITORY/88_dizajn_zakon.pdf)
Ušli smo u trku za pažnjom,a dizajn je osnovni adut u konkurencijii koja mora biti zasnovana na sposobnosti.I posmatranje da više nije bitno gde,već ko,Made in ustupa mesto made by…
Tekst pripremila : Jelena Smiljanić




Odlican tekst!
Ne znam samo da li je bas to tako kako pisu i navode, cini mi se da i oko patenata ima zloupotrebe, otimanja itd. Mislim da se to desava pre dobijanja papira sa pecatom da je TO sto smo stvorili bas NASE.
Najvise mi se svidja zadnja recenica u kojoj navodis Made by. Ne znam da li drugi ,ljudi koji se informisu sa vaseg sajta, dele misljenje, (verovatno da), ali meni je uvek bilo bitnije ko je uradio i napravio nego gde je napravljeno.
U proslom veku je sigurno bilo bitno gde se pravila stvar koju smo kupovali, sto zbog kvaliteta izrade, sto zbog renomea. Sada je kvalitet izrade mnogo veci i kontrolisaniji a stvari koje su nekada imala ime i vrednost i dalje ih imaju, jer zasto bi se kockale firme sa svojim sudbinama???
Sto se tice nas samih kreativaca, mislim da vladaju totalno druga pravila. Ne znam za ostale, ali ako sam ja zadovoljan onim sto sam stvorio meni je to dovoljno za napredak , sazrevanja i novi rad. Mislim da je najveci problem, osim omogucavanja realizacije proizvoda koji smo stvorili, zavist i sujeta koja vlada medju ljudima.
No Boze moje, zivela konkurencija, to nas valjda tera da uvek radimo bolje, ali nadam se ne zbog njih, vec zbog nas samih kako bi bili zadovoljni sobom i smogli snage za dalji rad kada nam ponestane ideja…
This is a nice blog, Going On.